Mnoge dobre priče počinju sa ‘u stara vremena…’. Kad je tako, u liku nekog znatiželjnog turista u Krapinu, zakoračujemo s perona željezničke stanice, gdje se stiže i iz smjera Zagreba. Dodatni motiv takvom početku je i želja da se u odredištu boravi duže vrijeme. To je lako ostvarivo, jer do iskoristivosti povratne karte imate na raspolaganju nekoliko sati za razgledavanje Krapine.

Krapina, ‘stolac’ Zagorja već 620 godina

E, pa onda ravno s kolodvora i preko mosta… Molimo, bez skretanja pogleda prema jugu. Da ne skrenute na Šetnicu dobrovoljnih darivatelja krvi, jer malo se urbanih mjesta može pohvaliti s ugodom koju pruža lagana šetnja uz žubor vode koji stvara Krapinčica na nekoliko umjetnih, malih vodoskoka. Može savjet? Ne posegnimo odmah za prvom jabukom koju spazimo na krošnji.

Treba dobro razmisliti kamo krenuti, jer došli ste u Krapinu koja je danas kulturno, političko i upravno središte Krapinsko-zagorske županije. Da je ona ‘stolac Zagorja’, poznato je već 620 godina. Proizlazi to iz podatka da je kralj Žigmund Luksemburgški 1399. Krapinu, koja se tada smatrala prijestoljem zagorske župe i kneževine, dodijelio grofu Hermanu II. Celjskom.

Župna crkva Krapina posvećena je 1903. kada je nakon dvije godine završila njezina izgradnja   Foto: Damir Klaić – Ključ

Kajmbuščakovim putem

Možda je dobro da vas, osobito one sklone planiranju, ne povuče putokaz koji bi vas odveo ‘Kajbumščakovim putem’. Njime bi završili na gori Strahinjščici, na 847m. To ćemo ostaviti za skorašnje, svibanjsko vrijeme kada će biti obilježena 40. godišnjica uspostave puta, uz proslavu 120 godina djelovanja krapinskih planinara.

Kad već spominjemo godišnjice, istovjetnu obljetnicu, kad je u Krapinu prvi puta 1899. stigao dr. Dragutin Gorjanović Kramberger, obilježava i Muzej krapinskih neandertalaca. A za nekoliko mjeseci moći ćete na Hušnjakovo starim prilazom. Tamo će do jeseni biti dovršen novi prijelaz preko željezničke pruge. On će prometno ‘odvojiti’ turiste od stanovnika naselja Dolac kako ne bi više jedni drugima ‘bili na smetnji’.

Krapina se prvi puta spominje u 12. stoljeću

Malo smo se, kako kažu Zagorci, zapozabili. Pa smo preskočili neke krapinske turističke točke na našem pješačkom obilasku. Danas više nije problem, kao što je to bilo prije desetak godina, prespavati u Krapini ili okolici. Svoje usluge turistima nudi nekoliko hostela, kuća za odmor na Trškom Vrhu, turističko selo Vuglec Breg… Iz godine u godinu turistički djelatnici broje sve veći broj noćenja. Dakako da iz Krapine nećete otići ni žedni ni gladni – bez obzira volite li jela kao što su purica s mlincima, jela s roštilja ili ste ljubitelj brze hrane. Onda svakako odite u Fast food Kramberger.

Most po uzoru na legendu o Čehu, Lehu i Mehu

Svakako morate, o tome sad svi u Krapini pričaju, otići na Josipovac. To je brijeg na čijim se jugoistočnim padinama smjestio Franjevački samostan koji je svjedok krapinskih zbivanja 375 godina, koliko će ove godine proći od početka njegove izgradnje. Uz to, na Josipovcu je, za sada, samo jedno drveno raspelo te ostaci zidina plemićke utvrde. No, nadaju se u Krapini, neće dugo biti samo to. Bit će tu jedno od dva uporišta koja će biti oslonac budućeg mosta, koji će na 50-ak metara visine zakoračiti preko krapinske kotline.

Izletnicima zastaje dah pogledom na Krapinu. Osobito je lijepa u proljeće kada se priroda probudi i zazeleni

Oni skloni adrenalinskom turizmu sigurno će pohitati, kad most, po uzoru na kožni most iz vremena legende o braći Čeh, Leh i Meh, bude sagrađen na drugu stranu. Pa ćete se naći na Starome gradu koji sa zapada nadvisuje kotlinu Krapine.

A ta starodrevna gradina priča dugu, zanimljivu priču. Za ovu prigodu samo nešto: S te pozicije vidi se i željeznička stanica s koje smo krenuli. Sad se treba vratiti i krenuti tragom nekih drugih krapinskih zanimljivosti koje ćemo vam redovito prezentirati.