Labirint je put koji naokolo vodi u središte zamršenog dizajna i natrag van. Jedan je od drevnih univerzalnih simbola puta ka središtu koji nalazimo u većini kultura na svim stranama svijeta.

U labirintu se ne možete izgubiti! On je struktura koja ima jedan ulaz, koji je ujedno i izlaz, te stazu koja vijuga ili više puta skreće i vodi do jednog središta.

Ne živi čovjek samo o kruhu

Labirint nema slijepe ulice. Ipak, poznati su oblici koji isto tako sadrže brojne ukrižane staze u kojima se možete zagubiti. To su zagubilišta, iako se za njih u hrvatskom jeziku također koristi izraz labirint. Na engleskom jeziku za takvu strukturu postoji izraz maze (zagubilište), a za labirint – labyrinth.

Zašto labirint u Dvoru Veliki Tabor?

Premda je 24. edukativna muzejska akcija 2019. godine posvećena kulturi prehrane, pri čemu se najviše misli na hranu za tijelo, kultura prehrane obuhvaća i šire područje, uključujući i hranu za emocije i duh. Ne kaže se uzalud kako ne živi čovjek samo o kruhu.

I tijelo i duh

S obzirom na to da je Veliki Tabor kasnosrednjovjekovni grad, ovim smo projektom željeli ostati u tom povijesnom razdoblju. Iz tog smo razloga obuhvatili i jedno i drugo – i tijelo i duh. Bavimo se biljkama koje su se u srednjem vijeku koristile za hranu i liječenje, posuđem u kojem se hrana čuvala, pripremala i posluživala, te dijelovima iz vremena 15. i 16. stoljeća koje imamo u fundusu muzeja. Također izrađujemo labirint kao mjesto koje za brojne zajednice svijeta predstavlja duhovni put, pročišćava, osnažuje i ‘hrani’ i koje je u srednjem vijeku bilo osobito značajno kao zamjena za hodočašće.

Ovaj Projekt realizira se uz pomoć djece i učiteljica iz OŠ Đure Prejca Desinić, a u prigodnim radionicama tijekom odvijanja 24. EMA-e sudjelovat će i posjetitelji Dvora Veliki Tabor. Suradnice na projektu su Božica Mandić, učiteljica mentorica iz PŠ Vinagora, Andrea Brlobuš, umjetnica i preparatorica iz Dvora Veliki Tabor, te vjeroučiteljica Anita Matuša Popović. Potporu u realizaciji projekta dao je i Adrian Predrag Kezele, hrvatski predavač i pisac najpoznatije hrvatske knjige o labirintima. Voditeljica projekta i autorica edukativnog priručnika za djecu je muzejska pedagoginja u DVT-u, Kristina Pavlović.

Glineni, stolni, kameni i svjetleći labirint

Na prvoj radionici izradili smo labirint. Djecu smo upoznali s pojmom i izgledom labirinta, te s poviješću i poveznicom s Velikim Taborom. Na terenu pored Tabora formirali smo sjemeni oblik labirinta i te postavili osnovnu formu labirinta od kamenja i označili mjesta sadnje ljekovitog bilja. Djeca su dobila zadatak napisati pjesmice za otvaranje labirinta uz Dan muzeja, 18. svibnja.

Velikotaborski labirint kao „duhovna hrana“ glavna je točka ovogodišnje 24. Edukativna muzejska akcija – (Pre)hrana koja…

Gepostet von Dvor Veliki Tabor am Donnerstag, 25. April 2019

 

U idući pet radionica upoznat ćemo djecu s ljekovitim biljem u okruženju i s poveznicom s Velikim Taborom. Izrađivat ćemo i glineni, stolni labirint, ali i svjetleće labirinte. Na obilježavanju Međunarodnog dana muzeja, na posljednjoj radionici, završit ćemo labirint od kamena pored Dvora.