Davne 1573. vodstvo Seljačke bune okupilo se ispred hižice njihova vođe Matije Gupca u Hižakovcu, selu u Donjoj Stubici. Odatle je kmetsko vodstvo krenulo prema Gupčevoj lipi, jedinom živom svjedoku velike Seljačke bune.

Gubec, Tahyjev kmet

Gubec je rođen u Hižakovcu oko 1548. godine. Bio je kmet na stubičkom vlastelinstvu Franje Tahyja. Nije imao svoju zemlju. Malu kućicu i okućnicu imao je na Tahyjevom zemljištu. U spomen na ponosni, skromni i izmučeni duh povijesti 2009. godine mještani Hižakovca, domaći muži entuzijasti na toj su parceli, koja je javno dobro, izgradili Gupčevu hižu.

Snimio: Dalibor Lovrić

Hižica je izgrađena od hrastovine i slame, baš kao što se nekad gradilo. Ispred je dvorišče, kip Matije Gupca, žrvanj za mljevenje kukuruza, imela za sreću, stara pletena košnica za pčele… Hižica i iznutra izgleda kao da ste ušli u 1573. Stol, stolci, kupice, peharček, metalni tanjuri, pegla, mužar, posteljina, lampuš…
Mještani Hižakovca uspjeli su dočarati duh naših predaka. Duh teškog i nepravednog kmetskog života. Hižica je uvijek otvorena i nikada ništa iz nje nije otuđeno!

Prvi pisani tragovi

U pisanim povijesnim dokumentima Hižakovec, odnosno Hižakovci, prvi put se spominje 1567. U tom se dokumentu spominju i prezimena kojih danas više nema u selu: Nezek, Znika, Milek, Drempetić, Mikulić, Gubez… U Hižakovcu su danas starosjedilačka prezimena Bezik, Horjan, Ilinić, Mucak, Ruk, Sačer i Tunjak.

Snimio: Dalibor Lovrić

Prema povijesnim dokumentima, 1808. u Hižakovcu je bilo samo sedam kuća, a 16 godina ranije, 1792., zapisano je da je u selu živjelo 136 ljudi. Broj domaćinstava nešto se povećao u 19. stoljeću. Najviše stanovnika, njih 274, zapisano je 1948. Od tada njihov broj pada. Prema popisu stanovništva iz 2011. u Hižakovcu je živjelo 106 ljudi.

Gubec, sinonim za pravicu

Prezime Gubez, odnosno Gubec, potpuno je iščezlo iz rodnog kraja Matije Gupca. Dr. Josip Adamček u svojoj knjizi ‘Seljačka buna 1573.’ naveo je da su u Hižakovcu onoga doba bila dva doma obitelji Gubec, Marka i Ambroza, što je i pravo Matijino ime. Prezime Gubec nakon Seljačke bune je nestalo. Pretpostavlja se da su ga ljudi mijenjali iz straha, jer je postalo sinonim za borbu, za pravicu i za brege. S tim prezimenom nije bilo pametno živjeti i predstavljati se pred vlastima.

Snimio: Dalibor Lovrić

Prezime Gubez pojavljuje se u popisu stanovništva 1948. u nekoliko hrvatskih mjesta. Teško je dokazati da je riječ o potomcima vođe Seljačke bune. Postoje naznake kako su Gupci nakon Bune prezime mijenjali u Beg, odnosno Bek. Posljednja osoba s prezimenom Bek u Hižakovcu je, kao Sačer, rođena 25. siječnja 1825, a kao Bek umrla 20. ožujka 1909.

Mijenjali prezime nakon Bune

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je danas tek 10-ak Gupca i to u samo četiri domaćinstva i to u Varaždinu i okolici. Navodno su i dva Gupca izvan Hrvatske, u dvije zemlje, no nepoznato koje. U telefonskom imeniku mogu se pronaći tek dvije obitelji s prezimenom Gubec i to u Nedeljancu, u Varaždinskoj županiji.

(podaci za tekst prikupljeni su u razgovoru s lokalnim stanovništvom te iz brošure koju možete uzeti u Gupčevoj hižici)