Daleke 1573. godine stubički su se seljaci, kao i brojni njihovi supatnici širom srednje i istočne Europe, odlučili za svoja prava izboriti oružjem. Stoga je u kolektivnom sjećanju hrvatskoga naroda 1573. ostala zapamćena po muškoj punti koju je predvodio Ambroz Matija Gubec.

Krvnik Juraj Drašković

Buna je završila 9. veljače u krvavoj bitki kod Stubičkih Toplica u kojoj je poražena glavnina ustaničke vojske. Tijekom bitke i neposredno nakon nje pobijeno je možda i 3.000 seljaka. Preživjeli seljački vođe, među njima Pasanec i Gubec, uhvaćeni su i vjerojatno pogubljeni, kako je to zatražio biskup i ban Juraj Drašković u pismu kralju: ‘Jednoga od njih, koga zovu Gubec-Beg i koga su nedavno proglasili kraljem, okrunit ćemo ostalima za primjer usijanom željeznom krunom ako na to privoli Vaše Veličanstvo‘.

Foto: Muzej grada Zagreba, I. Koudelka, Smaknuće Matije Gupca na Markovom trgu

Poslije poraza seljačke vojske kod Stubice, njezin vođa Matija Gubec zarobljen je i doveden u Zagreb gdje su mu pobjednici namijenili najokrutniju smrt. Prema predaji, 15. veljače 1573. doveden je na Trg sv. Marka u Zagrebu gdje je smaknut na današnji dan.

Izmrcvaren, okrunjen, raščetvoren

Prema legendi, javno je mučen na Markovu trgu gdje su mu stavili užarenu krunu kako bi ga posprdno predstavili i osramotili kao seljačkog kralja.

Foto: Muzej grada Zagreba, O. Iveković

‘Sam Gubec, zlokobni vođa zločinačke vojske i kako ga sami nazivahu kralj, bio je živ uhvaćen, što je bilo osobito drago plemstvu i njegovim vođama, te doveden u Zagreb. Tu je on, pošto je pred njegovim očima bio pogubljen Andrija Pasanec, njegov zamjenik u vojsci, najprije bio strašno izmrcvaren usijanim kliještima, zatim okrunjen željeznom krunom i to usijanom i najposlije rasčetvoren kao razbojnik…’, zabilježio je povjesničar Nikola Istvanffy.

‘Brda će se opet rastvoriti, a Gubec osvanuti’

Karv, ta slana, kmetska stubičanska karv,
ta čarna, čerlena, vonjhava, gosta karv,
zakaj curi, ta gluha, masna, slepa,
strahotno mlačna karv?
Kmična, gliboka, čemerna, kam zakaj kaple kri?

(Miroslav Krleža: Balade Petrice Kerempuha)

Predaja iz 19. stoljeća kaže da su Gupcu nakon mučenja glavu ovjenčali užarenom željeznom krunom te ga posadili na užareno prijestolje na Markovu trgu u Zagrebu. Puk Zagorja pak priča da Gubec nije umro, nego da su se nad njim i njegovom vojskom sklopila dva brijega. Gubec sjedi ispod njih sa svojim kapetanima za kamenim stolom na kojem su pune čaše vina. Brada mu se ovija oko stola, pa kada se omota devet puta, tad će se brda opet rastvoriti i Gubec sa svojom vojskom ponovo osvanuti. Ipak, i novija istraživanja pokazuju da Gubec vjerojatno nije pogubljen te da se i nekoliko mjeseci nakon Bune nalazio u zatvoru… piše Vlatka Filipčić Maligec, muzejska savjetnica i voditeljica Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici.