Do 10. srpnja Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Mamci s PVC kapsulom bacaju se iz zraka

Redovna je to proljetna akcija, a ukoliko pronađete mamac u prirodi, nemojte ga micati niti dirati. Iako mamci nisu opasni za kućne ljubimce, ipak pripazite i preporučljivo je da ne dozvolite psima i macama da ih ližu ili pojedu.

Lisice nositelji bjesnoće

Ako se to dogodi, nazovite svog veterinara. Osobito ukoliko primijetite neke nuspojave kod ljubimca. I svakako, ako ljubimac proguta sadržaj iz kapsule, nemojte misliti da je tad i vaš ljubimac ‘cijepljen’ od bjesnoće.

Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje, ali i ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55.000 slučajeva u ljudi godišnje. U Hrvatskoj je bio potvrđen silvatični oblik bjesnoće.

Kod domaćih životinja bjesnoća se javlja kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom

Oboljelu populaciju najvećim dijelom čine divlje životinje, primarno crvene lisice koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. U domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama te nepoštivanja zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju pasa, upozorava Uprava za veterinarstvo.

Posljednji slučaj 2014.

Bjesnoća je do 2014. potvrđena na području cijele zemlje s iznimkom jadranskih otoka. Najveća učestalost pojave bolesti  bila je zabilježena na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Splitsko-dalmatinske županije te na području Zagreba.

Otopina cjepiva je u kapsuli koja se umeće u hranjivi mamak od smjese ribljeg brašna

Prije početka provedbe oralne vakcinacije lisica 2011. prosječan broj potvrđenih slučajeva bjesnoće u životinja iznosio je 650 do 800 godišnje. Provedba oralne vakcinacije lisica rezultirala je padom broja slučajeva bjesnoće u populaciji životinja te je posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen 2014. godine!

Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, mora se biti oprezan s obzirom na globalizaciju i mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, upozoravaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Ne dirajte mamce!

Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj biti će korišteno cjepivo koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Bern. Cjepivo je u obliku otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamka. Mamak je izrađen od smjese ribljeg brašna te ima specifičan i intenzivan miris i okus koji je privlačan za divlje životinje.

Ukoliko mamak pronađete u prirodi, nemojte ga dirati. Ako je pao u dvorište, odložite ga u najbliži grm van dvorišta

Tamno-smeđe je boje i izgledom podsjeća na kolačić. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamke, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir s otopinom cjepiva započinje djelovanje na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci.

Mamak sadrži antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.

Ako pronađete mamce u prirodi, nemojte ih dirati niti micati. U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini, možete ih ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili uz rub šume, samo ukoliko se može izbjeći izravan dodir kože sa mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nositi zaštitne rukavice.